Blog

Sve više liječnika, znanstvenika i zdravstvenih ustanova posljednjih godina upozorava na važnost redovite tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi. Iako Planinarenje nije lijek koji može zamijeniti terapiju, brojna istraživanja pokazuju da može pozitivno utjecati na zdravlje te smanjiti rizik od razvoja pojedinih kroničnih bolesti.

To naravno ne znači da će jedan izlet izliječiti bolest. Međutim, danas se zdravlje promatra puno šire nego nekada. Osim lijekova, važnu ulogu imaju svakodnevne navike poput kretanja, kvalitetnog sna, uravnotežene prehrane i vremena provedenog na otvorenom. Upravo zato Planinarenje posljednjih godina privlači pozornost ne samo ljubitelja prirode nego i liječnika.

Primjerice, stručnjaci s Harvard Medical School ističu da Planinarenje nije samo oblik rekreacije. Hodanje po neravnom terenu aktivira više mišićnih skupina nego Hodanje po ravnoj podlozi, poboljšava izdržljivost, ravnotežu i koordinaciju, a boravak u prirodi donosi dodatne dobrobiti koje nadilaze samu tjelesnu aktivnost.

U nastavku ćemo pogledati što današnja znanost doista može potvrditi o planinarenju, gdje postoje čvrsti dokazi, a gdje još uvijek treba biti oprezan s donošenjem prebrzih zaključaka.

 

Planinarenje nije lijek, ali medicina prepoznaje njegove dobrobiti

Kada kažemo da je nešto lijek, obično mislimo na terapiju koju liječnik propisuje za liječenje određene bolesti. Planinarenje to nije i bilo bi pogrešno tvrditi da može zamijeniti lijekove ili medicinsku skrb.

Ipak, posljednjih godina sve se više govori o važnosti životnih navika koje pomažu očuvati zdravlje i smanjiti rizik od razvoja kroničnih bolesti. Redovita tjelesna aktivnost jedna je od najvažnijih među njima, a Planinarenje objedinjuje nekoliko korisnih čimbenika odjednom – kretanje, boravak na svježem zraku i vrijeme provedeno u prirodi.

Zbog toga ga liječnici sve češće ne promatraju samo kao hobi, nego i kao kvalitetan oblik rekreacije. Za razliku od hodanja po ravnoj podlozi, Planinarenje uključuje uspone, spustove i neravan teren koji aktiviraju veći broj mišićnih skupina te razvijaju ravnotežu, koordinaciju i izdržljivost.

Raznolik teren jedan je od razloga zbog kojih se Planinarenje smatra posebno korisnim oblikom tjelesne aktivnosti. Hodanje uzbrdo povećava opterećenje srca i poboljšava kardiovaskularnu izdržljivost, dok Hodanje nizbrdo jača mišiće nogu i doprinosi boljoj stabilnosti. Neravna podloga pritom aktivira i manje mišiće koji sudjeluju u održavanju ravnoteže, što je važno u svakodnevnom životu, osobito s godinama.

Planinarenje, dakle, nije lijek koji liječi bolest. Ono je oblik tjelesne aktivnosti za koji danas postoje sve čvršći znanstveni dokazi da može biti važan saveznik u očuvanju zdravlja.

 

Što istraživanja govore o utjecaju planinarenja na zdravlje?

Posljednjih desetak godina objavljen je velik broj istraživanja koja potvrđuju važnost redovite tjelesne aktivnosti za očuvanje zdravlja. Planinarenje se pritom često ističe kao posebno koristan oblik kretanja jer, osim hodanja, uključuje uspone, neravan teren i boravak u prirodi.

Istraživanja pokazuju da redovito Planinarenje može pridonijeti zdravlju srca i krvnih žila, pomoći u održavanju normalnog krvnog tlaka te poboljšati tjelesnu kondiciju. Istodobno se troši više energije nego tijekom hodanja po ravnoj podlozi, što može olakšati održavanje zdrave tjelesne težine.

Dobrobiti planinarenja nisu ograničene samo na zdrave osobe. Redovito kretanje preporučuje se i ljudima koji imaju povećan rizik od razvoja kroničnih bolesti. Redovita tjelesna aktivnost poboljšava osjetljivost organizma na inzulin, pomaže u regulaciji razine šećera u krvi te može biti važan dio skrbi za osobe s dijabetesom tipa 2, uz pravilnu prehranu i terapiju koju odredi liječnik.

Važno je naglasiti da se te koristi ne odnose na povremeni izlet, nego na redovito kretanje. Jedno Planinarenje neće promijeniti zdravstveno stanje preko noći, ali kada boravak u prirodi postane dio životnog stila, pozitivni učinci postupno se zbrajaju. Upravo zato stručnjaci sve više naglašavaju važnost prevencije – jer male navike, koje ponavljamo iz tjedna u tjedan, dugoročno mogu imati velik utjecaj na naše zdravlje.

 

Kada Planinarenje nije dovoljno?

Koliko god Planinarenje bilo korisno, važno je imati realna očekivanja. Nijedno istraživanje ne tvrdi da ono može izliječiti kronične bolesti ili zamijeniti terapiju koju je propisao liječnik. Ono je dio zdravog načina života i može biti vrijedna podrška liječenju, ali nije zamjena za medicinsku skrb.

To je posebno važno za osobe koje imaju srčane ili plućne bolesti, dijabetes ili druge zdravstvene tegobe. Prije zahtjevnijih planinarskih izleta preporučljivo je razgovarati s liječnikom, osobito na početku bavljenja tjelesnom aktivnošću ili ako postoje zdravstveni rizici. Stručnjaci također preporučuju postupan početak i odabir staza koje odgovaraju vlastitoj kondiciji.

Možda je upravo to najvažnija poruka ovog članka. Ne treba postati vrhunski sportaš niti svaki vikend osvajati najviše planinske vrhove. Puno je važnije redovito se kretati, pronaći aktivnost u kojoj uživamo i pretvoriti je u trajnu naviku. Upravo zato mnogi u planinarenju pronađu aktivnost koju nije teško pretvoriti u dugoročnu naviku.