Kako se pripremiti za planinarenje: što provjeriti prije polaska?

Dobar planinarski izlet počinje prije prvog koraka na stazi. Već kod kuće trebaš znati kamo ideš, koliko ćeš približno hodati, kakav te teren očekuje, kakvo je vrijeme najavljeno i odgovara li plan tvojim mogućnostima.

Što više iskustva imaš, dio tih provjera postaje rutina. Pogledaš kartu, prognozu i podatke o stazi i vrlo brzo stvoriš sliku dana koji je pred tobom. Početniku to još nije automatski, zato je korisno pripremu pretvoriti u jednostavan postupak.

 

Cilj nije predvidjeti sve što se može dogoditi, nego ne krenuti u planinu s pitanjima na koja si mogao odgovoriti prije polaska.

 

Upoznaj stazu prije nego što kreneš

Prije izleta trebaš znati barem osnovne podatke o ruti: gdje počinje i završava, koliko je duga, koliki je uspon, koliko približno traje hodanje i kakav te teren očekuje. Ali nemoj stati na brojkama.

Pogledaj kartu i pokušaj razumjeti kako staza izgleda. Penješ li se većinu vremena do vrha pa se vraćaš? Ima li ruta nekoliko uspona i silazaka? Postoji li kružna varijanta? Prolaziš li kroz naselja ili si nekoliko sati potpuno izvan njih?

Kada pripremam izlet koji ću voditi, stazu prije polaska prolazim na karti toliko puta da u glavi imam sliku terena i okolnih puteva. Izohipse mi više nisu samo linije na karti: iz njih pokušavam vidjeti gdje se teren penje, gdje se spušta, gdje prolazi greben i gdje postoje druge mogućnosti prolaska.

 

Od početnika se ne očekuje takva razina poznavanja karte, ali dobro je razvijati naviku da stazu prvo prođeš očima, a tek onda nogama.

 

Provjeri odgovara li plan tvojoj kondiciji

U prethodna dva članka Planinarske škole naučili smo kako usporediti stazu s vlastitim iskustvom i kako čitati kilometre, uspon, vrijeme hodanja i teren. Prije polaska tu procjenu treba primijeniti.

Ako si dosad bez problema hodao desetak kilometara uz 500 metara uspona, slična staza razuman je izbor. Ako planiraš 20 kilometara i 1.200 metara uspona, a nikada nisi bio ni blizu takvom izletu, sama želja nije dovoljna priprema.

Razmisli i o tome kako se osjećaš taj dan. Izlet koji ti inače odgovara može biti sasvim drukčiji nakon neprospavane noći, napornog tjedna ili duljeg razdoblja bez fizičke aktivnosti.

 

Plan se ne prilagođava onome što bi volio moći, nego onome što realno možeš taj dan.

 

Pogledaj vremensku prognozu za područje kojim ćeš hodati

Prognoza za grad iz kojeg krećeš ne mora opisivati uvjete koji te čekaju na planini. Temperatura, vjetar, naoblaka i oborine mogu se mijenjati s nadmorskom visinom i lokacijom, zato prije polaska provjeri prognozu što bliže području kojim ćeš se kretati.

Ne gledaj samo jednu ikonu sunca ili kiše. Pogledaj temperaturu tijekom dana, mogućnost oborina, vjetar i vrijeme mogućih promjena. Ako je ujutro sunčano, a kasnije se očekuje pogoršanje, nije svejedno krećeš li u sedam ili jedanaest sati.

 

Vrijeme nije samo informacija o tome koju jaknu ponijeti. Može utjecati na vrijeme polaska, izbor staze, njezinu duljinu pa i odluku hoćeš li krenuti.

 

Detaljne situacije poput nevremena, oluja i postupanja kada se uvjeti pogoršaju pripadaju našoj zasebnoj cjelini Sigurnost u prirodi. U Planinarskoj školi važno je usvojiti osnovnu naviku: prognoza se provjerava prije svakog izleta.

 

Isplaniraj vrijeme, a ne samo kilometre

Ako ruta prema opisu traje pet sati, nemoj planirati dan kao da ćeš točno pet sati nakon polaska biti gotov. Trebat će ti pauze, možda ćeš hodati sporije od procjene ili ćeš na vrhu ostati pola sata. Grupa će se kretati drukčije od pojedinca, a na nepoznatom terenu možeš izgubiti više vremena nego na stazi koju dobro poznaješ.

Kada vodim grupu, kratke pauze određujem prema stanju grupe, često svakih 15 do 20 minuta tijekom uspona. To su stajanja od nekoliko minuta za vodu i predah, dok glavnu pauzu najčešće radimo na vrhu i ona traje približno 30 do 45 minuta.

 

Takva stajanja ulaze u stvarno trajanje izleta, iako nisu nužno uključena u navedeno vrijeme hoda. Zato planiraj cijeli dan na terenu, a ne samo broj sati koji piše uz stazu.

 

Znaj gdje možeš promijeniti plan

Dobra priprema ne znači imati samo jednu zamišljenu liniju od početka do cilja. Kada planiram izlet za grupu, nastojim poznavati barem dvije druge mogućnosti na području kojim prolazimo. Ako je grupa brža nego što sam očekivao, ponekad možemo produžiti rutu. Ako je sporija, možemo je skratiti. Promijene li se uvjeti, mogućnost drugog puta može postati još važnija.

Početnik ne mora prije svakog izleta planirati nekoliko kompletnih ruta, ali korisno je pogledati postoji li mjesto na kojem se izlet može skratiti, druga staza kojom se može vratiti ili točka nakon koje više nema jednostavne promjene plana.

To je jedna od razlika između praćenja rute i razumijevanja rute. Ako poznaješ samo crtu koju vidiš na ekranu, znaš kamo si planirao ići. Ako razumiješ područje oko nje, znaš koje još mogućnosti imaš.

 

Provjeri vodu, hranu i opremu prije polaska

Prije nego zatvoriš ruksak, trebaš znati postoje li na stazi izvori vode, planinarski domovi, ugostiteljski objekti ili druga mjesta na kojima možeš nešto nabaviti. Ako nisi siguran, nemoj planirati kao da postoje.

Početnici ponekad krenu s očekivanjima iz svakodnevnog života: ako ponestane vode, negdje ćemo je kupiti; ako ogladnimo, nešto ćemo pojesti; ako zahladi, snaći ćemo se. Na planinarskoj stazi možeš nekoliko sati biti daleko od bilo kakvog objekta.

Isto vrijedi za odjeću i ostalu opremu. Ono što nosiš treba odgovarati stazi, trajanju i uvjetima koji te očekuju. Koliko vode i hrane ponijeti, kako se odjenuti te što treba biti u ruksaku obradit ćemo zasebno. U ovoj fazi najvažnije je pitanje: jesam li ono što nosim prilagodio izletu na koji stvarno idem?

 

Pripremi navigaciju prije nego što ti zatreba

Ako koristiš kartu ili aplikaciju na mobitelu, pripremi ih prije polaska. Učitaj rutu, provjeri prikazuje li se ispravno i, ako aplikacija to omogućuje, osiguraj da potrebne karte imaš dostupne i bez internetske veze.

 

Nemoj prvi put otvarati GPX trag kada već stojiš na raskrižju i pokušavaš otkriti kojim putem treba krenuti.

 

Mobitel je vrlo koristan alat, ali nije cijela priprema. Baterija se troši, signal nije svugdje dostupan, aplikacija može prestati raditi, a ruta na karti ne mora uvijek odgovarati stvarnom stanju na terenu.

Kako koristiti kartu, GPX i navigaciju obradit ćemo kasnije u Planinarskoj školi. Za sada je dovoljno usvojiti jednostavno pravilo: ono što će ti trebati na terenu pripremi dok još imaš vrijeme, signal i mir da provjeriš radi li.

 

Prije polaska moraš moći zamisliti svoj dan

Dobra priprema ne znači da znaš što će se dogoditi u svakoj minuti izleta. Znači da prije polaska možeš odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja: kamo idem, koliko ću približno hodati, koliki me uspon očekuje, kakav je teren, kakvo je vrijeme najavljeno i koliko će cijeli izlet trajati? Imam li dovoljno vode, hrane i odgovarajuću opremu? Znam li kojim putem idem i postoje li druge mogućnosti ako promijenim plan?

 

Ako na nekoliko tih pitanja nemaš odgovor, još nisi završio pripremu.

 

S iskustvom ćeš ih provjeravati gotovo automatski. Staza koju si nekada gledao samo kao crtu od polazišta do vrha postupno će postati cijela slika: teren, vrijeme, trajanje, tvoje mogućnosti i ono što trebaš ponijeti.

A upravo je sadržaj ruksaka sljedeće pitanje. Kada znaš kamo ideš i što te čeka, možeš odlučiti što ti za taj dan stvarno treba. Zato u sljedećem članku Planinarske škole odgovaramo na pitanje: Što ponijeti na jednodnevno planinarenje?