Blog

Ako si prije desetak ili dvadeset godina liječnika pitao kako poboljšati svoje zdravlje, odgovor se najčešće odnosio na lijekove ili liječenje već postojećih tegoba. Danas se pogled moderne medicine postupno mijenja. Sve se veći naglasak stavlja na prevenciju i svakodnevne navike koje mogu smanjiti rizik od bolesti prije nego što se one uopće razviju.

Među tim preporukama sve se češće nalazi nešto vrlo jednostavno – redoviti boravak u prirodi.

Naravno, liječnici ne tvrde da šetnja šumom može zamijeniti terapiju ili liječnički pregled. Međutim, sve veći broj znanstvenih istraživanja pokazuje da vrijeme provedeno u prirodnom okruženju može pozitivno utjecati na tjelesno i mentalno zdravlje. Zbog toga mnogi stručnjaci danas vrijeme provedeno u prirodi smatraju vrijednim dijelom zdravog načina života. Zašto je došlo do takve promjene? Što je znanost otkrila posljednjih godina i zbog čega liječnici sve češće savjetuju svojim pacijentima da više vremena provedu u parkovima, šumama ili na planinarskim stazama? Odgovore ćemo potražiti u nastavku članka.

 

Medicina se sve više okreće prevenciji, a ne samo liječenju

Posljednjih desetljeća liječnici diljem svijeta suočavaju se s velikim porastom kroničnih bolesti poput bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa tipa 2, pretilosti i depresije. Zajedničko im je to što se često razvijaju postupno, a na njihov nastanak u velikoj mjeri utječu svakodnevne životne navike.

Istovremeno, način života značajno se promijenio. Mnogi ljudi većinu dana provode sjedeći – na poslu, u automobilu ili kod kuće ispred ekrana. Manje se krećemo, rjeđe boravimo na otvorenom i sve manje vremena provodimo u prirodnom okruženju. Takav način života povećava rizik od brojnih zdravstvenih problema, zbog čega se moderna medicina sve više usmjerava na njihovu prevenciju.

Posljednjih godina sve se više govori o konceptu medicine životnog stila (Lifestyle Medicine). Riječ je o pristupu koji, uz medicinsko liječenje kada je ono potrebno, naglašava važnost zdravih navika poput redovite tjelesne aktivnosti, kvalitetne prehrane, dovoljno sna, upravljanja stresom i boravka u prirodi.

To ne znači da priroda može zamijeniti lijekove ili liječničku terapiju. Međutim, kada znanstveni dokazi pokazuju da određena navika može smanjiti rizik od bolesti ili poboljšati kvalitetu života, liječnici imaju dobar razlog uključiti je među svoje preporuke. Zato se uz klasične medicinske savjete sve češće preporučuju i više kretanja, vrijeme provedeno na otvorenom te redoviti odlasci u prirodu.

 

Što liječnici zapravo preporučuju kada kažu "boravite više u prirodi"?

Kada liječnik preporuči više vremena u prirodi, mnogi odmah pomisle na zahtjevne planinarske uspone, višednevne avanture ili intenzivne sportske aktivnosti. U stvarnosti, preporuka je puno jednostavnija i dostupnija većini ljudi.

Boravak u prirodi ne mora značiti osvajanje planinskih vrhova niti pomicanje vlastitih granica. Koristi za zdravlje mogu se ostvariti i kroz svakodnevne aktivnosti poput šetnje gradskim parkom, hodanja šumskim stazama, boravka uz jezero ili rijeku, laganog planinarenja ili jednostavno provođenja vremena na drugim zelenim površinama.

Pritom nije presudna sportska izvedba ili prijeđena udaljenost. Cilj je potaknuti redovito kretanje u prirodnom okruženju, gdje se istovremeno spajaju tjelesna aktivnost, svjež zrak i odmak od svakodnevnog stresa.

Naravno, osobe koje vole zahtjevnije planinarske ture ili druge aktivnosti u prirodi mogu ostvariti dodatne koristi kroz veću razinu tjelesne aktivnosti. Liječničke preporuke nisu namijenjene samo iskusnim planinarima. One se odnose na gotovo svakoga, bez obzira na dob ili kondiciju.

Zato stručnjaci često naglašavaju da je važnija redovitost nego intenzitet. Puno je korisnije nekoliko puta tjedno prošetati parkom ili šumom nego nekoliko puta godišnje otići na zahtjevnu planinarsku turu.

 

Što kažu znanstvena istraživanja?

Razlog zbog kojeg liječnici sve češće preporučuju boravak u prirodi nije prolazni trend, već sve veći broj kvalitetnih znanstvenih istraživanja. Posljednjih godina objavljene su brojne studije koje pokazuju da redovito provođenje vremena u prirodnom okruženju može imati mjerljive koristi za zdravlje.

Jedno od područja na kojem su učinci najbolje istraženi jest mentalno zdravlje. Brojna istraživanja pokazuju da boravak u prirodi može pomoći u smanjenju psihičkog opterećenja, poboljšati raspoloženje i povećati osjećaj zadovoljstva. Zbog toga se vrijeme provedeno u prirodi sve češće promatra kao vrijedan dio zdravog načina života.

Pozitivni učinci uočeni su i na kardiovaskularno zdravlje. Redovito kretanje u prirodi povezano je s povoljnijim krvnim tlakom, boljom kondicijom te manjim rizikom od razvoja bolesti srca i krvnih žila. Dio tih koristi ostvaruje se kroz samu tjelesnu aktivnost, ali istraživanja pokazuju da prirodno okruženje može dodatno potaknuti ljude na redovitije kretanje.

Jedan od najdosljednijih nalaza odnosi se na stres. Nakon boravka u prirodi mnogi ljudi prijavljuju osjećaj opuštenosti i lakše se nose sa svakodnevnim izazovima. Znanstvenici su pritom u više istraživanja zabilježili i fiziološke promjene koje upućuju na smanjenje razine stresa.

Vrijeme provedeno na otvorenom može pridonijeti kvaliteti sna. Redovitije kretanje tijekom dana, izloženost prirodnom dnevnom svjetlu i opuštanje u zelenom okruženju mogu pridonijeti lakšem uspavljivanju i kvalitetnijem noćnom odmoru.

Na kraju, ne treba zanemariti ni činjenicu da priroda mnoge ljude jednostavno potiče na više kretanja. Šetnja parkom, lagano Planinarenje ili boravak na šumskim stazama često su ugodniji od vježbanja u zatvorenom prostoru, zbog čega ih je lakše pretvoriti u trajnu naviku.

Iako znanstvenici još uvijek istražuju sve mehanizme koji stoje iza ovih učinaka, dosadašnje spoznaje dovoljno su uvjerljive da liječnici sve češće uključuju boravak u prirodi među preporuke za očuvanje zdravlja. U sljedećim člancima ove serije detaljnije ćemo objasniti kako priroda utječe na mozak, stres, san i druge aspekte zdravlja.

 

Zašto priroda djeluje drugačije od iste aktivnosti u zatvorenom prostoru?

Većina ljudi primijetila je da se nakon šetnje šumom ili boravka u prirodi osjeća drugačije nego nakon iste količine hodanja u zatvorenom prostoru, primjerice na traci za trčanje ili u trgovačkom centru. I znanstvenike već godinama zanima zašto je tome tako.

Jedan od razloga krije se u načinu na koji naš mozak obrađuje prirodno okruženje. Šuma, park ili planinska staza pružaju bogatstvo prirodnih prizora, zvukova i mirisa koji aktiviraju osjetila na drugačiji način nego gradsko ili zatvoreno okruženje.

Važnu ulogu imaju i zelenilo te prirodni krajolici. Brojna istraživanja pokazuju da pogled na drveće, biljke i otvorene prostore može pridonijeti osjećaju opuštenosti i mentalnog odmora.

Istodobno, priroda nas udaljava od gradske buke i stalnih podražaja poput prometa, ekrana i gužve. Takvo okruženje mnogima omogućuje da se lakše usredotoče, opuste i odmore od svakodnevnog tempa života.

Boravak u prirodi često znači i manje izloženosti buci, više prirodnog svjetla te kvalitetniji zrak. Upravo kombinacija tih čimbenika razlikuje prirodno okruženje od većine zatvorenih prostora.

Iako znanstvenici još uvijek istražuju koliko svaki od ovih čimbenika pojedinačno doprinosi zdravlju, sve je više dokaza da upravo njihova kombinacija čini boravak u prirodi posebnim iskustvom.

O tome kako priroda utječe na mozak, zašto zelenilo djeluje umirujuće i zbog čega se nakon šetnje šumom često osjećamo bolje, detaljnije ćemo pisati u posebnim člancima ove serije.

 

Tko može imati najviše koristi od boravka u prirodi?

Boravak u prirodi može biti koristan gotovo svakome, bez obzira na dob ili razinu tjelesne aktivnosti. Ipak, stručnjaci smatraju da određene skupine ljudi mogu imati posebno izražene koristi od redovitog provođenja vremena na otvorenom.

Uredski zaposlenici velik dio dana provode sjedeći, često ispred računalnog ekrana. Kratka šetnja parkom nakon posla ili vikend proveden u prirodi može biti jednostavan način za više kretanja i odmak od radnog okruženja.

Ljudi izloženi dugotrajnom stresu također mogu imati koristi od boravka u prirodi. Mnogima prirodno okruženje pomaže da se opuste, smanje osjećaj mentalnog opterećenja i lakše odmore od svakodnevnih obveza.

Starije osobe redovitim šetnjama i laganim planinarenjem mogu održavati tjelesnu aktivnost, ravnotežu i pokretljivost. Naravno, intenzitet aktivnosti uvijek treba prilagoditi zdravstvenom stanju i mogućnostima pojedinca.

Djeci boravak u prirodi pruža priliku za kretanje, igru i istraživanje svijeta izvan zatvorenog prostora i digitalnih uređaja. Zato mnogi stručnjaci ističu važnost redovitog provođenja vremena na otvorenom već od najranije dobi.

Korist mogu imati i osobe koje se inače malo kreću. Umjesto da odmah započnu sa zahtjevnim programima vježbanja, često je dovoljno krenuti jednostavnom navikom – redovitom šetnjom u prirodi. Takav početak mnogima je ugodniji i lakše ga je pretvoriti u trajni dio svakodnevice.

Zajednička poruka svih ovih preporuka vrlo je jednostavna – nije potrebno biti sportaš ili iskusan planinar da biste osjetili dobrobiti boravka u prirodi. Dovoljno je pronaći aktivnost koja odgovara vašim mogućnostima i učiniti je redovitim dijelom života.

 

Boravak u prirodi nije zamjena za liječnika, ali može biti važan dio zdravijeg života

Sve više znanstvenih istraživanja potvrđuje da redoviti boravak u prirodi može pozitivno utjecati na naše fizičko i mentalno zdravlje. Zato liječnici danas sve češće, uz uobičajene medicinske preporuke, savjetuju više kretanja i više vremena provedenog na otvorenom.

Naravno, priroda nije lijek za svaku bolest niti može zamijeniti liječnički pregled ili propisanu terapiju. Međutim, može biti vrijedan dio zdravog načina života i jedan od najjednostavnijih koraka koje možemo učiniti za svoje zdravlje.

U prethodnom članku objasnili smo što moderna medicina kaže o planinarenju i može li ono imati ulogu u očuvanju zdravlja. Ovim člankom pokazali smo zašto se preporuka za boravak u prirodi sve češće nalazi među savjetima liječnika.

U sljedećem članku ove serije odgovorit ćemo na još jedno zanimljivo pitanje – što se zapravo događa u našem mozgu kada hodamo šumom i zašto prirodno okruženje može djelovati drugačije od gradskog. U njemu ćemo detaljnije objasniti zbog čega prirodno okruženje može imati tako širok raspon pozitivnih učinaka na ljudski organizam.