Posjet izvorima Une, Zrmanje i Krke. Obilazak Kninske tvrđave. Jednodnevni izlet.

Obići izvore triju rijeka u Dalmatinskoj zagori. Unu, Zrmanju, Krku. Popeti se na kninsku tvrđavu u jednom danu, garantira dinamičan i sadržajan izlet. Što povezuje te rijeke? Masivne planine Lička plješivica i Dinara, koje su prepune čarobnih mjesta. Mi ćemo na ovom izletu obići samo neka.

Gdje: Zagreb, MSU, istočno parkiralište
Kada: Subota, 10.09.2016. u 06:00 sati
Kako: Putničkim kombijem s 9 mjesta. Mala ekipa, velika fora :)

Plan puta:

Oko 10 sati stižemo u mjesto Donja Suvaja. Laganom šetnjom kroz gustu šumu stižemo do izvora rijeke Une. Nastavljamo dalje do mjesta Zrmanja Vrelo i izvora rijeke Zrmanje. Put nas dalje vodi u blizinu Kijeva do izvora rijeke Krke. Vraćamo se prema Kninu i penjemo na Kninsku tvrđavu. Očekivani povratak u zagreb je oko 22 sata.

Što ponijeti?

Oprema: ruksak, kišobran ili kabanica
Odjeća: majica kratkih rukava, majica dugih rukava ili vesta, lagana jakna protiv vjetra ili kiše, 2 para čarapa (ublažavaju trenje prilikom dužeg hodanja)
Obuća: tenisice za Hodanje ili gojzerice
Zaštita od sunca: kapa šilterica, sunčane naočale, krema
Hrana i piće za cijeli dan: voda (2 litre najmanje) sendvići, voće, suho voće, čokolada, keksi...

Tablica kondicijske i tehničke zahtjevnosti:

Kondicijska zahtjevnost
K1 - Lagano. Manje od 5 sati hodanja
K2 - Umjereno zahtjevno. 5-7 sati hodanja
K3 - Zahtjevno. 7-9 sati hodanja
K4 - Vrlo zahtjevno. Više od 9 sati hodanja

Tehnička zahtjevnost
T1- Nezahtjevno. Hodanje bez upotrebe ruku i pomagala
T2- Umjereno zahtjevno. Hodanje i povremena upotrebu ruku. Lagano penjanje
T3- Zahtjevno. Povremeno penjanje uz upotrebu ruku i pomagala (klinovi i čelična užad).
Zimi upotreba dereza i cepina po potrebi
T4- Vrlo zahtjevno. Duže i zahtjevnije staze osiguranih puteva, stalno penjanje.
Zimi stalna upotreba dereza i cepina

Cijena izleta uključuje:
- prijevoz putničkim kombijem, 8 mjesta
- ovlaštenog turističkog pratitelja
- troškove cestarine i goriva
- organizaciju putovanja

Napomena:
Mjesto možete rezervirati najkasnije 5 dana prije polaska

 

Izvor rijeke Une

Vrelo Une smjestilo se na 396 metara nadmorske visine u ličkom dijelu Zadarske županije, ispod padina planina Ličke Plješivice i Stražbenice u Općini Gračac.

Na svojem izvoru, Una čini bajkovito plavozeleno jezero okruženo šumom i visokim strmim liticama. Ovo na površini umirujuće jezero, jedno je od najdubljih i najsnažnijih vrela ovoga područja, a prvi unski slap javlja se već 10-ak metara od vrela.

Slika 1. Izvor rijeke Une

Izvor rijeke Zrmanje

Za Zrmanju s pravom možemo reći da je “Skrivena ljepotica” iz razloga što joj je veći dio nadzemnog toka skriven u teško prohodnom i do 200 metara dubokom kanjonu.
Zrmanja Vrelo maleno je mjesto ispod planine Poštak, točnije ispod strme, gotovo okomite stijene koja se zove Misije. Misije su visoke oko 200 metara, a podno njih je nekoliko izvora rijeke Zrmanje. Potočići se sastaju pred branom Prezid. Brana je sagrađena još u doba Kraljevine Jugoslavije, radi reguliranja toka i sprečavanja bujica da ne odnose materijal nizvodno što je bio veliki problem tog kraja. Bujice su ispirale okolno tlo, i plavile okolna polja.

Slika 2. Izvor rijeke Zrmanje

Izvor rijeke Krke

Krka, ljepotica krša, izvire nedaleko od Knina, podno Topoljskoga slapa, a nakon 72 km, kraj Šibenika utječe u Jadransko more.
Nalazi se u Dalmaciji, na području Šibensko-kninske županije, između ravnokotarskog prostora, zaravni rijeke Čikole i Dalmatinske zagore.U slatkovodnom dijelu toka prima pet pritoka: Krčić, Kosovčicu, Orašnicu, Butišnicu i Čikolu s Vrbom, a u potopljenom dijelu ušća rijeku Guduču.

Slika 3. Izvor rijeke Krke

Dinara, najviša Hrvatska planina

Istočno od Knina, a sjeverno od Peručkog jezera, smjestio se 84 km dug planinski masiv Dinara. Zanimljivo je da se i upola niža planina iznad ušća Cetine u more također naziva Dinara, no da ne bi bilo zabune, svuda se ona spominje kao Omiška Dinara. Dinaridi su poznati kao tipično područje dubokoga krša s oštrim krškim oblicima, oskudicom vode, siromašnom vegetacijom i razmjerno surovom klimom. Protežu se smjerom sjeverozapad-jugoistok u nekoliko usporednih nizova koji počinju otočnim planinama, a najviše visine dosežu na Durmitoru i u Prokletijama. Dinaridi visinom i dužinom oštar su zid prodoru mediteranskih utjecaja u unutrašnjost. Divovske vapnenačke stijene, prostrane livade, suhe trave i tek poneki trag ljudske prisutnosti glavna su obilježja većine planina u kršu. Ipak, svaka je planina po nečemu osobita, pa tako i Dinara. Zajedno s Troglavom i Kamešnicom kao jugoistočnim dijelom istog masiva, Dinara je prirodna međa između Bosne i Dalmacije. Dinaru ćemo vidjeti iz daleka, nećemo se penjati.

Slika 4. Planina Dinara

Kninska tvrđava

Tvrđava se počela graditi u 9. stoljeću, za vrijeme nastajanja starohrvatske države. Pojedini hrvatski kraljevi su u Kninu imali povremenu prijestolnicu dok je kralj Dmitar Zvonimir imao stalnu.
Tvrđava se nalazi na 345 m nadmorske visine i na visini od 100 m iznad grada Knina, duga je 470 m, a na najvišem dijelu široka 110 m. Obrambeni zidovi, koji je opasuju sa svih strana u dužini od gotovo 2 km, mjestimično su visoki i do 20 m.
Kninska tvrđava spada među najveće hrvatske fortifikacijske spomenike i druga je po veličini vojna fortifikacija u Europi, izuzetno razvedena i sačuvana u svim svojim dijelovima. Ona je živući spomenik kulture s muzejom, izložbenim prostorima i restoranom, te svakako predstavlja glavni brand kulturnog turizma na području grada Knina. Ulazak u Kninsku tvrđavu se naplaćuje 20 kn.

Slika 5. Kninska tvrđava