Što je "forest bathing" i zašto ga proučava moderna medicina?

Boravak u šumi mnogima je jednostavno ugodan. Mirisi drveća, zvukovi prirode i sporiji ritam okruženja često nam pomažu da se opustimo i nakratko odmaknemo od svakodnevnih obveza.

U Japanu je iz takvog načina boravka u prirodi nastala praksa poznata kao "forest bathing" ili shinrin-yoku. Unatoč nazivu, ne radi se o kupanju, nego o svjesnom provođenju vremena u šumi i doživljavanju prirode svim osjetilima.

Posljednjih desetljeća ta je praksa privukla pozornost znanstvenika diljem svijeta. Sve više istraživanja pokušava odgovoriti na pitanje može li takav način boravka u prirodi imati mjerljive koristi za zdravlje. Pogledajmo što o tome kaže moderna medicina.

Što je zapravo "forest bathing"?

Unatoč nazivu, "forest bathing" ne znači kupanje u šumi. Riječ je o praksi svjesnog boravka u prirodi tijekom koje se pažnja usmjerava na okruženje, bez žurbe i bez posebnog cilja.

Takav boravak obično uključuje sporo hodanje, promatranje krajolika, slušanje zvukova prirode te obraćanje pozornosti na mirise šume i osjećaj okruženja. Cilj nije prijeći što više kilometara, nego usporiti i doživjeti prirodu svim osjetilima.

Iako zvuči vrlo jednostavno, upravo je takav način boravka u šumi posljednjih desetljeća postao predmet brojnih znanstvenih istraživanja. Stručnjake zanima može li svjesno provedeno vrijeme u prirodi imati mjerljive učinke na zdravlje i opće stanje organizma.

Zašto je ova praksa privukla pozornost znanstvenika?

Praksa forest bathinga razvila se u Japanu tijekom 1980-ih godina, kada su znanstvenici počeli istraživati može li boravak u šumi pomoći ljudima da se lakše nose sa svakodnevnim stresom. Od tada je provedeno mnogo istraživanja koja nastoje bolje razumjeti kako prirodno okruženje utječe na naše zdravlje.

Dosadašnji rezultati pokazuju da vrijeme provedeno u šumi može biti povezano s osjećajem opuštenosti i smanjenjem stresa. Znanstvenici pritom prate različite fiziološke reakcije organizma kako bi utvrdili mogu li se ti učinci objektivno izmjeriti, a ne samo opisati osobnim dojmom.

Upravo zato forest bathing danas nije zanimljiv samo ljubiteljima prirode, nego i istraživačima iz područja medicine, psihologije i javnog zdravstva. Iako se istraživanja i dalje nastavljaju, sve je više dokaza da svjestan boravak u prirodi može biti vrijedan dio zdravog načina života.

Što pokazuju istraživanja?

Dosadašnja istraživanja povezuju forest bathing s manjim osjećajem stresa, boljim raspoloženjem, većim osjećajem opuštenosti i mogućim pozitivnim učincima na opće zdravlje.

Jedno od mogućih objašnjenja jest da mirno okruženje, sporiji tempo i usmjerenost na prirodu omogućuju organizmu da se lakše opusti i nakratko odmori od svakodnevnih podražaja. Upravo zato mnogi sudionici istraživanja nakon boravka u šumi prijavljuju osjećaj smirenosti i psihičkog odmora.

Važno je pritom naglasiti da se istraživanja i dalje provode. Iako dosadašnji rezultati djeluju ohrabrujuće, znanstvenici nastavljaju proučavati u kojoj mjeri i na koji način forest bathing može pridonijeti očuvanju zdravlja.

Ne trebaš živjeti u Japanu da bi iskusio koristi

Za isprobavanje forest bathinga nije potrebno putovati u Japan. Šuma u blizini doma može pružiti jednako vrijednu priliku da usporimo i nakratko se odmaknemo od svakodnevnog ritma.

Dovoljna je sporija šetnja, bez žurbe i stalnog gledanja u mobitel. Umjesto toga, pažnju možemo usmjeriti na zvukove prirode, mirise šume, krošnje iznad sebe ili osjećaj tla pod nogama. Upravo takav svjestan boravak u prirodi čini srž ove prakse.

Bit forest bathinga nije u posebnoj tehnici ni u njegovu nazivu. Važnije je na koji način provodimo vrijeme u prirodi. Kada usporimo i dopustimo sebi da budemo prisutni u trenutku, šetnja šumom može postati mnogo više od običnog hodanja.

Ponekad je dovoljno usporiti

Forest bathing ne traži posebnu opremu, posebne vještine ni zahtjevne planinarske staze. Podsjeća nas da prirodu ne moramo uvijek doživljavati kao mjesto koje treba što brže proći, nego kao prostor u kojem vrijedi zastati, usporiti i biti prisutan.

Ponekad upravo takav miran boravak u šumi može pomoći da se osjećamo opuštenije, odmornije i povezanije s prirodom. Iako se istraživanja i dalje nastavljaju, dosadašnji rezultati pokazuju da svjesno provedeno vrijeme u prirodi može biti vrijedan dio zdravog načina života.

Možda je upravo u tome najveća vrijednost forest bathinga – ne traži od nas da učinimo nešto posebno, nego da na trenutak usporimo i prirodu doživimo svim osjetilima.

U posljednjem članku ovog serijala istražit ćemo može li boravak u prirodi pomoći u prevenciji kroničnih bolesti.