Blog

Mnogi vjeruju da su za dobrobiti boravka u prirodi potrebni dugi izleti ili cijeli vikendi provedeni izvan grada. Iako takvi odlasci imaju brojne prednosti, znanstvena istraživanja pokazuju da pozitivne učinke možemo osjetiti i nakon znatno kraćeg vremena provedenog na otvorenom.

Posljednjih godina znanstvenici su pokušali odgovoriti na vrlo praktično pitanje – koliko je vremena zapravo potrebno da bismo osjetili koristi za svoje fizičko i mentalno zdravlje? Pokazalo se da odgovor nije tako jednostavan kao što se možda čini.

Naime, nije važno samo koliko dugo boravimo u prirodi, nego i koliko redovito to činimo. Upravo zato male, ali učestale navike često mogu biti korisnije od rijetkih, dugotrajnih izleta.

 

Postoji li idealno vrijeme provedeno u prirodi?

Jedno od najpoznatijih istraživanja na ovu temu pokazalo je da ljudi koji tjedno provedu oko 120 minuta u prirodi češće procjenjuju svoje zdravlje i opće zadovoljstvo životom boljima od onih koji u prirodi provode vrlo malo vremena.

Zanimljivo je da tih 120 minuta nije potrebno provesti odjednom. Slične koristi zabilježene su i kod ljudi koji su vrijeme rasporedili kroz više kraćih boravaka tijekom tjedna. Drugim riječima, nekoliko šetnji u parku ili prirodi može biti jednako vrijedno kao jedan dulji izlet.

Naravno, to ne znači da će upravo 120 minuta imati jednak učinak na svaku osobu. Riječ je o prosječnoj vrijednosti dobivenoj istraživanjima, a stvarne potrebe razlikuju se od čovjeka do čovjeka. Ipak, rezultati pokazuju da za prve dobrobiti nije potrebno provoditi sate i sate u prirodi.

 

Koristi možemo osjetiti i nakon kraćeg boravka

Iako dulji boravak u prirodi donosi brojne prednosti, istraživanja pokazuju da pozitivni učinci mogu započeti i nakon 20 do 30 minuta provedenih na otvorenom. Već kratka šetnja parkom, šumom ili drugom zelenom površinom može pomoći da se osjećamo opuštenije i mentalno odmornije.

To je dobra vijest za sve koji zbog posla ili drugih obveza nemaju dovoljno vremena za cjelodnevne izlete. Boravak u prirodi ne mora značiti odlazak u planine ili višesatno planinarenje. Ponekad je dovoljno izdvojiti pola sata za šetnju obližnjim parkom ili šumskom stazom.

Najvažnije je ne razmišljati po načelu "sve ili ništa". I kraći boravci u prirodi mogu biti korisni, osobito ako postanu dio svakodnevne ili tjedne rutine.

 

Redovitost je važnija od jednog velikog izleta

Jedan vikend proveden u prirodi svakako može biti koristan, ali još je važnije da boravak na otvorenom postane redovita navika. Organizam ne pamti samo pojedinačne izlete, nego ponajprije način života koji dugoročno njegujemo.

Zato jedan planinarski izlet mjesečno ne može u potpunosti nadomjestiti nekoliko kraćih izlazaka u prirodu tijekom tjedna. Redovite šetnje, boravak u parku ili povremeni odlazak u šumu omogućuju da pozitivni učinci postanu dio svakodnevice, umjesto da ostanu tek povremeno iskustvo.

Dobra vijest je da za stvaranje takve navike nisu potrebne velike promjene. Male, ali redovite aktivnosti često je lakše održati nego ambiciozne planove koji se brzo napuste. Upravo zato kontinuitet ima važniju ulogu od povremenih velikih izleta.

Cilj nije provesti što više vremena u prirodi tijekom jednog dana, nego pronaći ritam koji možemo održavati iz tjedna u tjedan.

 

Kako to primijeniti u svakodnevnom životu?

Boravak u prirodi ne mora zahtijevati puno vremena ni posebno planiranje. Male promjene u svakodnevnim navikama često su dovoljne da češće budemo na otvorenom i pritom osjetimo njegove dobrobiti.

To može biti kratka šetnja nakon posla, odlazak u obližnji park, ručak na otvorenom kada to vremenske prilike dopuštaju ili vikend planinarenje kada imamo više slobodnog vremena. Važno je pronaći način koji odgovara našem životnom ritmu.

Ne postoji jedinstven recept koji odgovara svima. Nekome će više odgovarati svakodnevna šetnja, a nekome dulji izlet vikendom. Najvažnije je da boravak u prirodi ne ostane iznimka, nego postane prirodan dio svakodnevice.

 

Priroda najbolje djeluje kada postane navika

Ne postoji čaroban broj minuta koji će svima donijeti iste koristi. Svaka je osoba drugačija, a na učinke boravka u prirodi utječu dob, zdravstveno stanje, način života i brojne druge okolnosti.

Ono oko čega se znanstvenici uglavnom slažu jest da redovitost ima veću vrijednost od povremenih velikih izleta. Zato je bolje pronaći ritam koji možemo održavati tijekom cijele godine nego povremeno provesti jedan ili dva dana u prirodi.

Bez obzira radi li se o kratkoj šetnji nakon posla, odlasku u park ili planinarenju vikendom, svaki boravak na otvorenom korak je prema zdravijem načinu života.

U sljedećem članku istražit ćemo još jedno zanimljivo pitanje – zašto su planinari često zadovoljniji životom od ljudi koji rijetko borave u prirodi.