Blog

Jesi li primijetio da se nakon šetnje šumom često osjećaš mirnije, bistrije ili jednostavno bolje? Mnogi ljudi opisuju upravo takav osjećaj, a moderna znanost posljednjih godina pokušava objasniti što se pritom događa u našem mozgu.

Dugo se vjerovalo da je riječ o subjektivnom dojmu. Međutim, istraživanja iz područja neuroznanosti i psihologije pokazuju da prirodno okruženje može utjecati na način na koji naš mozak obrađuje informacije, održava pažnju i reagira na svakodnevne podražaje.

To ne znači da je šetnja šumom lijek za sve probleme. Ipak, sve je više dokaza da vrijeme provedeno u prirodi može pomoći mozgu da se odmori od stalnog priljeva informacija kojem smo izloženi u svakodnevnom životu.

U nastavku ćemo pogledati što su znanstvenici do sada otkrili i zašto mozak na šumu reagira drugačije nego na gradsko okruženje.

 

Mozak obrađuje šumu i grad na različit način

Naš mozak neprestano obrađuje informacije iz okoline. Dok hodamo gradom, istovremeno registrira promet, zvukove automobila, razgovore ljudi, reklame, semafore i mnoštvo drugih podražaja. Većinu njih ne primjećujemo svjesno, ali mozak ih ipak mora obraditi i protumačiti.

U prirodi je situacija drugačija. Umjesto velikog broja brzih i nepredvidivih podražaja, okružuju nas prizori, zvukovi i mirisi koji se mijenjaju sporije i prirodnijim ritmom. Šum lišća, pjev ptica ili pogled na zelenilo zahtijevaju manje mentalnog napora nego gradsko okruženje prepuno informacija.

Zbog toga mnogi znanstvenici smatraju da je mozak tijekom boravka u prirodi manje opterećen stalnom obradom podražaja. To ne znači da prestaje raditi, nego da dio mentalnih resursa može usmjeriti na opuštanje, razmišljanje ili jednostavno odmor od svakodnevne informacijske preopterećenosti.

Upravo zato mnogi ljudi nakon šetnje šumom imaju osjećaj da im je glava „bistrija“ nego nakon jednako duge šetnje prometnim gradskim ulicama.

 

Priroda pomaže mozgu da se odmori

Jedno od najpoznatijih objašnjenja zašto se nakon boravka u prirodi često osjećamo bistrije i odmornije dolazi iz psihologije, a poznato je pod nazivom Teorija obnove pažnje (Attention Restoration Theory).

Tijekom dana naš mozak neprestano usmjerava pažnju na brojne zadatke. Pratimo promet, odgovaramo na poruke, čitamo e-mailove, donosimo odluke i rješavamo probleme. Takva usmjerena pažnja s vremenom slabi, zbog čega nam je sve teže zadržati koncentraciju.

Priroda djeluje drugačije. Pogled na drveće, šumske staze ili vodu privlači našu pažnju spontano, bez većeg mentalnog napora. Zbog toga mozak ne mora biti stalno u stanju pojačane usredotočenosti, što mu omogućuje da se postupno odmori i obnovi svoje sposobnosti.

Znanstvenici smatraju da upravo zato mnogi ljudi nakon šetnje prirodom lakše razmišljaju, bolje se koncentriraju i imaju osjećaj mentalne svježine. Iako se mehanizmi još uvijek istražuju, sve je više dokaza da prirodno okruženje može pomoći oporavku pažnje nakon mentalno zahtjevnih aktivnosti.

 

Što pokazuju istraživanja mozga?

Posljednjih godina znanstvenici su pomoću metoda poput funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) proučavali kako mozak reagira tijekom boravka u različitim okruženjima. Uspoređivali su, primjerice, šetnju gradskim ulicama sa šetnjom prirodom.

Rezultati pokazuju da prirodno okruženje utječe na aktivnost dijelova mozga povezanih s pažnjom, emocionalnom obradom i mentalnim opterećenjem. Iako se znanstvenici još uvijek ne slažu oko svih mehanizama, istraživanja dosljedno pokazuju da mozak na prirodu reagira drugačije nego na urbano okruženje.

Važno je naglasiti da boravak u prirodi nije zamjena za medicinsko liječenje niti rješava sve probleme. Međutim, sve veći broj istraživanja potvrđuje da vrijeme provedeno u prirodnom okruženju može imati mjerljiv učinak na način na koji naš mozak funkcionira.

 

Što to znači za svakodnevni život?

Ako se nakon šetnje šumom osjećaš mirnije, bistrije ili lakše razmišljaš, velika je vjerojatnost da taj osjećaj nije slučajan. Iako znanstvenici još uvijek istražuju sve mehanizme, sve više dokaza pokazuje da prirodno okruženje može pomoći mozgu da se odmori od svakodnevnog mentalnog opterećenja.

Naravno, učinak nije jednak kod svih ljudi i boravak u prirodi nije zamjena za liječničku pomoć kada je ona potrebna. No redovite šetnje prirodom mogu biti jednostavan način da svom mozgu pružiš predah od svakodnevnog mentalnog opterećenja.

U sljedećem članku pogledat ćemo što moderna istraživanja govore o tome kako boravak u prirodi utječe na stres i anksioznost.